Tip:
Highlight text to annotate it
X
Vankuver u Kanadi je dom "Insite-a",
jedine institucije za injektiranje koja radi legalno u Severnoj Americi.
Insite je nadgledao preko milion injektiranja,
za preko 13 hiljada korisnika droga od 2003. godine, sa ciljem prevencije predoziranja
i infekcija,primanja ljudi sa ulica i povezivanja sa socijalnim servisima.
Hungarian Civil Liberties Union
je posetio Vankuver da shvati za�to je Vlada poku�ala da zatvori ovaj
pionirski servis i kako su nau�nici, aktivisti i korisnici droga
radili zajedno kako bi ga zadr�ali otvorenim.
- Svi pri�aju o problemu sa drogama u Vaakuveru,
ali ne samo da Vankuver ima problem sa drogom, Kanada ima problem sa drogom.
Zbog toga �to nigde drugde ne obezbe�uju
isti nivo servisa, ljudi dolaze ovde.
Potreba da se koriste droge
je poku�aj da se ubla�i bol,
emotivni bol i poku�aj da se maskiraju ose�anja
koja bi u suprotnom bila nepodno�ljiva.
E sad, za�to u centru Vankuvera? Prvo, zato �to je Vankuver lucki grad,
tako da je ovde prili�no slobodan protok droge, pod broj jedan.
Vankuver je na zapadnoj obali Kanade. Kanada je generalno prili�no hladna zemlja zimi
- a vreme u Vankuveru je relativno blago, tako da je ve�a mogu�nost pre�iveti ovde u lo�im uslovima.
Tako�e, naravno da je ljudima potrebna zajednica da joj pripadaju i jednom kada ljudi po�nu da se okupljaju sve vi�e ljudi �e do�i,
kako bi mogli da budu me�u ljudima sa kojima se ose�aju prijatno.
Na isto�noj strani centra Vankuvera postoji
veliki broj hotela sa jednokrevetnim sobama
koje su inicijalno izgra�ene da slu�e ljudima koji se bave privredom baziranom na resursima
kao �to su ribarstvo ili �umarstvo, me�utim kada su te
privredne grane zasnovane na resursima presu�ile, postalo je
popularno mesto me�u ljudima koji tra�e relativno jeftin sme�taj.
Tako�e, kada je Vlada
odlu�ila da izmesti osobe sa psihijatrijskim poremecajima van
psihijatrijskih bolnica govorili su da �e
za njih organizovati negu u zajednici, ali se nega u zajednici
nikad nije desila zapravo, tako da je to postalo mesto gde su ljudi
sa psihijatrijskim poremecajima mogli da dodju da �ive.
I na�alost ti ljudi su veoma podlo�ni zavisnosti.
Kada je fenomen injektiranja droga nekako
pogodio istocni deo centra grada kasnih 80 tih
imali ste veoma veliku populaciju ljudi sa vi�estrukim problemima
koji su �iveli u sred velike gradske scene droga.
Procene su da je tada u Vankuveru injektiralo drogu oko 12 hiljada ljudi.
Ranih 90-ih u Vankuveru, imali smo visoke stope smrtnosti prourokovane predoziranjem.
Izme�u 1988.-1998. godine oko 2400 ljudi je umrlo u proviniciji Britanska Kolumbija,
ve�ina smrti u ovom kraju vezana je za predoziranje heroinom.
Postoji grupa korisnika droga u Vankuveru
koja se zove Vankuverska mre�a korisnika droga, koja je u to vreme bila
projekat Portland Hotel Society-ja, PHS Community Services
i ja sam vodio taj program i ja sam
bio veoma glasan u nameri da postignem da se prostor za bezbedno injektiranje otvori.
Kako ta�no mesto za bezbedno injektiranje poma�e korisnicima droga, �ta ono predstavlja za njih?
Dopu�ta im, na nevi�eno suptilan i temeljan na�ini... pokazuje im,
da je ljudima stalo da oni ostanu �ivi kako bi prestali da koriste droge jednog dana,
Ne mo�e� prestati da koristi� droge ako si mrtav.
1997. godine gruba procena je da je 19% svih korisnika droga bilo inficirano ***-om u jednoj godini
�to je predstavljalo set novih izazova
za ljude koji rade u oblasti ***/AIDS-a.
Preko 90% ljudi koji injektiraju droge u Vankuveru, na isto�noj strani centra grada
tako�e su inficirani Hepatitisom C.
Postalo je jasno da nam je bilo potrebno mnogo inovacija,
bile su nam potrebne nove politike i programi ukoliko smo �eleli da kontroli�emo ovu epidemiju.
- Zajedno smo sastavili plan koji smo nazvali "Strategija �etiri stuba u gradu",
prakti�no smo u velikoj meri pozajmili koncept �vajcarske Strategije cetiri stuba... i postavili je u supstvene okvire,
pri�ala je o le�enju, pri�ala je o prevenciji,
o smanjenju �tete, ali i o primeni, o ulozi policije...
Postojalo je 36 predoga u "Cetiri stuba"
i dva koja su dobila najve�u pa�nju bila su
program dobijanja heroina na recept i mesto za supervizirano injektiranje.
Javnost je to, ja mislim, podr�avala, prepoznali su da
je ne�to druga�ije trebalo da se poku�a. Kada je ideja o pilot studiji mesta za bezbedno injektiranje
prvi put pomenuta, bilo je zapravo dosta podr�ke javnosti,
i nakon nekoliko godina lobiranja i javnog zagovaranja, takvo mesto se kona�no otvorilo 2003. godine
Ovde u "InSite"-u, prvi put kad neko do�e registruje se.
Ne morate da koristim svoje pravo ime, i od momenta kada dodjete u "InSite"
sve je bazirano na odnosu jedan na jedan, koliko god da smo u mogu�nosti.
- Ej, zapi�i me!
- "Pearl", hvala!
Uci ce� ovde i koristice� sobu za injektiranje. Kada udu na vrata
ovde se prika�e kao red i prika�e ko ceka ispred.
-�ta koristite?
-***.
-U redu!
-Hvala vam! Moram da uzmem svoje stvari.
Kada u�u na vrata, prijave �ta koriste:
'Koristim ***, koristim kokain, koristim kristal met',
To se sve snima. U koje vreme ste do�li...
'�elim da uzmem neki pribor za smanjenje �tete", i odu,
"�elim da vidim medicinsku sestru zbog rane koju imam", to isto ide u bazu podataka.
- Da, treba mi neko da mi pomogne da se odve�em, molim vas.
Onda vam ta osoba ka�e u kojoj �ete kabini biti,
do�ete ovde, uzmete svoj pribor i idete u svoju kabinu i koristite.
- Filteri, imam sve. Idem u svoju kabinu.
-Tako! �isto�a je jako va�na da ne dobijete abces.
-Ovo je ***.
Osoblje ovde, medicinske sestre, su na raspologanju da vam pomognu
da na�ete venu, ili dobijete bilo koju informaciju o sigurnijoj upotrebi,
na primer, da ne bi uvek trebalo da koristite na primer isto mesto za injektiranje,
jer �e se to mesto iritirati, te bi trebalo da rotirate mesta.
Osnovne stvari kao ta, sve ostale mogu�nosti,
kada vam je potrebno da vam dodam jo� jedan �pric,
kada vam je potrebna pomoc da na�ete venu,
to su sve veoma dobre prilike za mene i tebe da razgovaramo,
i za mene da vas upoznam.
- Potreban mi je neko da me ve�e.
- Darvine jel mo�e� da dod�e�?
- Ne�u vas previ�e zategnuti, da mo�ete samo da povu�ete...
- Da, da, hvala ti!
- I to je to.
Neko je o tome pri�ao, da li je ljudima dolazak na ovo mesto poziv u pomo�?
I pomislio sam, ne zapravo, ljudi ovde dolaze
jer hoce da koriste tamo gde je �isto, gde je sve lepo i gde je toplo
i ako izgradite vezu sa njima tokom njihovog dolaska na ovo mesto, ako im se otvorite,
onda je mogu�e da �e vam zaplakati za pomo�. Mogu vam re�i: "Slu�aj,
zna�, poznavaju�i te nekoliko meseci, mo�e� li mi re�i ne�to o metadonu?
Ili o detoksu koji je gore, ili o housingu? Takve stvari.
- Imala sam retku bolest, moje ruke su osaka�ene.
Nisam mogla... Nisam.. Imala sam ljude koji su mi izigravali "doktore", znate?
Tako da sam imala puno problema napolju, ljudi su krali moju drogu,
tako sam kona�no do�la ovde i pri�ala sam sa direktorom i on je po�eo da mi poma�e kako bih to mogla sama da uradim.
Nije trajalo dugo, i nau�ila sam kako to da..znate, uradim sama...
Predozirala sam se par puta ovde i oni su mi zapravo spasili �ivot.
Videla sam to mnogo puta, ovo mesto je spasilo mnogo �ivota.
- �esto bi zapo�eli razgovor adekvatnom zbrinjavanju rana,
ili bi pri�ali o detoksikaciji i odjednom, bam!
Njihova osecanja, njihove pri�e po�inju da izlaze napolje i, �ove�e, radi� ovde,
fin �ovek srednje klase, kao ja. Ja nikada nisam �uo takve pri�e u svom �ivotu, znate?
Odrastao �ovek, u suzama, bilo da se radi o zlostavljanju u �koli, seksualnom zlostavljanju u detinjstvu,
fizi�kom zlostavljanju, ljudima koji su bili besku�nici kao deca, serijsko napu�tanje zapostavljanje,
od tih stvari ti se digne kosa na glavi.
- 70% cine mu�karci, a prosek godina je oko 40,
verovatno oko 18% starosedelaca,
negde izme�u 80-90% njih imali su neku vrstu traume u svojoj istoriji.
�ene koje dolaze ovde imaju i vi�e, 95% su pre�ivele prostituciju za trece lice,
tako da se prostititucija u ovom delu grada predstavlja prakticno
pre�ivljavanje, s obzirom na to koliko je opasno.
Ako ste upravo uzeli veliku kolicinu i veoma ste "uradeni"
mo�da je dobra ideja da ne izlazite napolje u saobra�aj gde je zaista gu�va,
ve� se smirite ovde u prostoriji za to. Ljudi �e zastati, pro�askati i socijalizovati se,
tako da je ovo zaista jedna od klju�nih prostorija ovde u "InSite"-u.
Darvin upravo radi sa nekima i poku�ava da im pomogne da nadu sme�taj.
Imate detoksikaciju na spratu tako�e, tako da osobe imaju izbor.
Mo�ete da idete, znate, mo�ete i�i na detoksikaciju, oni imaju i tre�i sprat gde mo�ete sa�ekati ako �elite da idete na le�enje,
tako da je sve kako treba, imate ceo ciklus.
Oh ne mo�e� re�i "Ja sam gubitnik" bejbe!
Oh smrtonosni udarac!
- Yeah, pobednik!
- Mi smo u zgradi sa tri sprata, prodavnica je napred, u prizemlju je mesto za injektiranje,
drugi sprat je centar za detoksikaciju gde ljudi ostaju verovatno
8 dana, 5 do 8 dana.
Isti je kao i centri za detoksikaciju �irom sveta, sa velikom razlikom �to ovde svi imaju svoju sobu,
i iznad je ono �to mi zovemo prelazni program oporavka.
Prostor u kome �ivi� ovde mora� da deli� sa drugim ljudima i
�isto je, mo�e biti �isto koliko god ti ho�e�, postoje topli tu�evi, ima� ose�aj sigurnosti.
- Mnogo ljudi mi je reklo da nisu ni znali da mo�e� pro�i kroz detoksikaciju dostojanstveno.
- Ne mo�e se ni opisati kakva sam ja bila kada bih do�la dole...
...ne biste me prepoznali, znate, ali bi me oni uvek otvoreno prihvatali ...
govore�i mi da sam vredna borbe za oporavak.
Nije uobi�ajeno da kad zavr�ite detoksikaciju mo�ete da idete pravo na oporavak -
- �esto morate da �ekate neko vreme da se oslobodi krevet na odeljenju za oporavak.
Dakle, to je ono �to je tre�i sprat, idete od "InSite-a", do centra za detoksikaciju,
kada ste dobro, "ve� sam u centru 8 dana �elim da idem na oporavak" ili
"�elim da dobijem bolji sme�taj", i sada mogu da idem na treci sprat i
ostanem tamo 2 nedelje, 4 nedelje, 6 nedelja, 8 nedelja.
- Recidivirao sam pre oko 2 meseca kada sam po�eo ponovo da koristim,
kada sam ponovo po�eo �eleo sam brzo da prestanem i do�ao sam ovde.
I bilo je to sjajno iskustvo, ovde sam ve� dve nedelje.
Ono �to ovde funkcioni�e je ljudski kontakt koji imamo sa osobljem.
- Programi "Onsite" su yoga, terapije masa�om, akupunktura,
i naravno tretmani od 12 koraka, sastanci, jutarnja prijavljivanja, klubovi ljubitelja knjiga,
svakave stvari. Veliki deo rane faze oporavka je biti stalno zauzet
kako bi se izbegla uobi�ajena razmi�ljenja, kako bi sebi dali malo odmora.
- Pri�aju ti priliku da raste� i da se prilagodi� i nema pritiska, jel?
Da, veoma je ute�no, znate, jer vam ve�ina mesta to ne pru�a,
oni su zaista... ne znam...osu�uju�a.
- Zadnjih godina, the Portland Hotel Society u Vankuveru razvio je
opseg servisa, pored InSite-a i OnSite-a, koji obezbe�uju pristupa�no i subvencionisano stanovanje,
druga�ije okru�enje, smanjenje �tete i druge zdravstvene usluge.
Jedan od primera je CTCT, gde sestre daju antibiotike intravenski
u ku�noj atmosferi.
PHS je napravio dru�tvenu banku koja bi podr�ala ljude sa niskim primanjima, gde
"pripovedaci" tako�e slu�e i kao pomo�ni radnici sa mentalno obolelima. Ljudima koji koriste usluge PHS servisa je data
prilika za zapo�ljavanje, �ak im je data i opcija da formiraju fudbalski tim.
- �utni je! �utni je!
- Dolazim sa dna, dolazim sa ulice, zar ne?
Bio sam besku�nik, koristio sam droge, pio,
totalno sam zloupotrebljavao svoje telo. Sada smo zdravi, imamo porodice,
imamo sme�taj, mnogo smo bolje sada.
Bil smo u Riju i u Parizu na Svetskom Prvenstvu Besku�nika, gde jo�?
- Idemo u Meksiko slede�e godine.
Ovaj program se zove Centralna kuhinja Downtown Eastside.
To je program koji napravi, servira i dostavlja na biciklu 365 dana u godini,
hiljadu obroka dnevno, stanovnicima sa niskim primanjima, koji su identifikovani kao neuhranjeni.
Nikad nije dovoljno novca za hranu, mi im dostavljamo porcije od 16 ili 12 unci, veoma zdravog obroka.
Prave ih �lanovi zajednice koji �ive u hotelima sa jednokrevetnim sobama,
a koji ranije nisu imali mogu�nost zaposlenja.
- "Ja neam posao ali uvek imam pare, ljudima se to ne svida, a ja mislim da je mes�no."
"Sada ruke gore! Ruke gore!"
Imali smo prili�no sre�e do sada kada dovezemo ispred mesta,
odnesemo porud�binu gore, kada se vratimo bicikl i prikolica i hrana su jo� uvek tu.
Mnogo ljudi ovde na Eastside-u zna da mi isporu�ujemo hranu na mesta sa niskim primanjima,
ljudima sa posebnim potrebama, tako da im to ne smeta.
Insite ima godi�nji bud�et koji sve ukupno, na kraju iznosi oko 3 miliona dolara godi�nje.
800-1000 poseta, svakog dana, sedam dana u nedelji 365 dana godi�nje.
U skoro 30% kontakata ljudi se raspituju kako mogu da u�u na program detoksikacije,
kako mogu da do�u u OnSite na spratu.
Mislim da ne postoji drugi javno-zdravstveni projekat u Severnoj Americi koji dosegne toliki broj ljudi.
Ovo je jedan od najuspe�nijih javno-zdravstvenih projekata u Severnoj Americi.
Kada se InSite otvorio, ve� smo pratili grupu ljudi koja je koristila
Insite i gomilu ljudi koji nisu.
To nam je pru�ilo priliku da veoma brzo realizujemo brojna istra�ivanja koja su dokumentovala efekte InSite-a.
InSite je zaista ispunio svoj primaran cilj, povoljno utice na poremecaje u pona�anju,
smanjuje preno�enje infektivnih bolesti.
Smanjuje morbiditet i mortalitet vezan za smrtnost prouzrokovanu predoziranjem,
i povezuje ljude sa programima kao �to je le�enje zavisnosti,
i nema nikakav negativan uticaj.
Na kraju, smo predali podatke drugima na evaluaciju, rezultati su pokazali da je
InSite veoma isplativ, i da bukvalno �tedi milione dolara od kada je otvoren.
- Ljudi injektiraju �istim iglama i sterilnom vodom,
u sterilnim uslovima u supervizovanom setingu.
Nema preno�enja bolesti, *** prevencija je mnogo isplativija
nego le�enje, mislim da je terapija za ***-a u Kanadi do kraja �ivota ne�to oko pola miliona dolara.
Za mnogo manje novca mo�emo spre�iti preno�enje ***-a.
- Jeste, bilo je vi�e od milion injektiranja u InSite-u i
ne znam koliko stotina slu�ajeva predoziranja.
Mislim, 1500 slu�ajeva predoziranja u InSite-u, niko nije umro.
Kona�no �est do sedam stotina injektiranja se odvije svakog dana u InSite-u, ili vi�e.
To su injektiranja koja se ne de�avaju u na�im dvori�tima i ulicama, ili kakvom god drugom slu�aju.
13 hiljada osoba su na�li korist u mestu, mnogo mnogo od njih je mnogo stabilnije.
- Veliki broj ljudi ne mo�e ni da zamisli da dozvoljavanje ljudima da koriste droge i obezbe�ivanje mesta za tako ne�to zapravo poma�e ljudima.
Oni misle, kako se u op�te mo�e raspravljati o tome da se poma�e ljudima kada im se samo toleri�e upotreba droga i �ini kori��enje mnogo jednostavnijim?
Pa, istina je da ljudima bude bolje kada se ose�aju bolje,
i mi im dajemo nadu tako �to verujemo u njih kao u ljudska bi�a.
Tako da sve �to radimo u InSite-u, bilo da je samo OnSite ili sprat,
ili sam �in davanja ljudima �istog pribora kada u�u na vrata
i upoznavanje individualaca i razvijanje veza sa njima.
Sve to je ono �to deluje terapeutski jer ljudi onda po�nu da veruju u to: "O, neko me po�tuje".
Znate, ja vidim �ta olak�ava kori��enje droge ovde svaki dan i zaista
to je stid, ekstremno siroma�tvo, patnja, to su istorije patnje, to je sranje u ulicicama.
Znate, to je smrzavanje napolju na ki�i dan za danom...
To promovi�e zavisnost, udaljavanje servisa od korisnika droga, kao �to su InSite ili �to su programi zamene igala,
to promovi�e zavisnost i ja bi skoro pomislio da federalna Vlada, koja radi tako sna�no da ugasi Insite,
zapravo ima u planu da promovi�e zavisnost, i ra�iri je.
- U Kanadi imamo Akt o kontrolisanim lekovima i psihoaktivnim supstancama, ali imamo izuzetak, koji se zove "izuzetak 56",
i taj izuzetak je predvi�en da podr�i i omogu�i nau�na istra�ivanja, kao i zdravstvena, medicinska istra�ivanja.
- Jednom kada je taj izuzetak zagarantovan od strane Savezne Vlade,
upotreba droga je bila legalna u InSite-u, u okviru odre�enih parametara.
- Ono �to smo jednostavno rekli na�im policajcima na ulicama je da sa strate�ke ta�ke gledi�ta
mi podr�avamo zdravstvene ciljeve prostora za injektiranje, a to je spa�avanje �ivota.
Neki od policajaca ovde su uzeli na sebe, svakako nisu bili odu�evljeni idejom,
da kada primete intravenskog korisnka droga, dovedu ga ovde,
sa drogom u ruci govore�i im da u�u unutra, urade to �ta imaju sa zdravljem ili �ta god...
- Insite je dobio izuze�e 3 godine kada je otvoren,
u cilju nau�nog istra�ivanja i taj izuzetak je produ�en.
- Konzervativna Vlada je kada je do�la 2006 odlu�ila da
oni ne ose�aju da su dokazi tu.
Tako da su na kraju veoma ideolo�ki i moralno odlucili da su protiv prostorija za injektiranje.
- Ono protiv �ega smo je kultura
koja od 1960-tih ima
ako ni�ta, u najmanju ruku, ne podr�ava upotrebu droga, ali je �esto romantizuje.
Romantizuje je ili je �ini da bude kul, �ini je dostupnom.
- Harper je ispitao programe zamene igala i metadonske centre.
- Drugu najbolju strategiju, jer ako ostane� zavisnik,
ne zanima nas koliko �tete cete smanjiti, svakako ce imati kratak i mizeran �ivot.
- Tre�i put kada se radilo o produ�enju, Savezna Vlada nije izdala dozvolu.
- Organizacija koju sam ja vodila izvela je Saveznu Vladu na sud i pratila sudski spor.
Dan Small je do�ao i pitao me da li bih ja �eleo da budem jedan od tu�itelja, i naravno da sam pristao.
- Imali smo dve rasprave na sudu, jedna je bila ustavna, a druga je bila pitanje nadle�nosti.
Argument za ustavnu raspravu je glasio da svaki Kana�anin ima pravo na �ivot, slobodu i za�titu,
a pravo korisnika droga je uskra�eno ako nemaju pristupa mestu i ustavu.
A �to se nadle�nosti ti�e, zdravstvo se finansira provincijski,
i kao rezultat, zvog ovog dela sistema le�enja,
ovaj program bi morao biti izuzet nadle�nosti savezne vlasti.
Pobedili smo na ustavnom nivou i u roku od 24 �asa Savezna Vlada se okrenula,
�alila na tu odluku, i i�li smo �ak do apelacionog suda. Na tom nivou,
zavr�ili smo tako �to smo dobili oba, dakle dobili smo i ustavnu i parnicu po pitanju nadle�nosti na Apelacionom sudu.
Opet, Savezna Vlada odlu�ila je da se �ali na te odluke i odvela nas na Vrhovni sud Kanade.
Pridru�ilo nam se na Vrhovnom sudu 11 organizacija,
iz svih krajeve zemlje, svi od Kanadske medicinske asocijacije do
provincije Kvebek, advokatksa komora,
imali smo sve nadle�ne za javno zdravlje �irom Kanade, Asocijaciju medicinskih sestara, Uniju medicinskih sestara,
kada smo do�li do Vrhovnog Suda, bilo je punih 36 "ogrta�a", znate, advokata koji se bore da podr�e InSite.
- Bilo je veoma zanimljivo videti koja je uloga koju ima nau�na evaluacija prezentovana u raspravi tokom su�enja.
Sudije su pitale advokate koji su predstavljali Saveznu Vladu da li oni imaju neka istra�ivanja
koja svedo�e da InSite ne funkcioni�e.
Postupili su dobro i priznali da nemaju nikakva istra�ivanja koja pokazuju da InSite ne funkcioni�e.
- Slu�aj je saslu�an 12. maja 2011.
- pobedili smo na Vrhovnom sudu!
- Ok, pobedili smo!
sve je bilo prepuno, pres konferencija je bila ogromna, postojala je ogromna podr�ka �irom zelje,
ljudi su bili veoma sre�ni, dobijala sam poruke i mejlove ceo dan, od ljudi iz cele zemlje.
- Nalo�ili su Saveznoj Vladi da koriste
postoje�i izuzetak "sekciju 56", kako bi izdali dozvolu InSite-u.
- Iako smo bili razo�arani odlukom Vrhovnog suda danas, sara�iva�emo...
- To je bila velika pobeda. Borba na sudu je zapravo pobolj�ala
mi�ljenje javnog mnjenja o smanjenju �tete u celoj zemlji.
�to se Savezna Vlada ja�e borila, vi�e publiciteta smo dobili za InSite,
samim tim i vi�e razumevanja za ono �to InSite jeste.
Kada je odluka doneta bila je jednoglasna �irom zemlje.
�asopisi i novine su bili jednoglasni, govore�i, znate, da je ovo prava odluka.
- Kao doktor koji je radio u ovoj ustanovi 2 godine, bio sam potpuno odu�evljen odlukom,
jednoglasnih 9 prema nula Kanadskog Vrhovnog Suda.
Voleo bih da sam bio sre�niji povodom toga.
Ali nisu ustanovili da li drugi ljudi imaju prava da otvore ovakve ustanve.
- Javna diskusija je po�ela u Torontu, u Otavi, Viktoriji, BC
u roku od nedelju dana od odluke, Ministar Zdravlja Kvebeka objavio je
da �e zatra�iti od nevladinih orgaizacija
da predaju predloge za supervizovane prostore za injektiranje u Kvebeku.
- Veoma sam odu�evljen odlukom sudije, i koja nam je dozvolila da ostanemo otvoreni.
Koja nam dozvoljava da nastavimo da radimo ono �to radimo i mogu�e inoviramo.
- Na ulicama �ete videti mnogo ljudi koji pu�i krek,
mi ne mo�emo da primimo one koji pu�e krek jer nemamo drugu vrstu izuzetka
koja je potrebna, od strane Savezna Vlade kako bi dozvolla da primimo ljude koji pu�e kokain krek.
Napravili smo ventilacione sisteme,
Predali smo zahtev saveznoj Vladi.
Tako�e nam je potrebno vi�e InSite-a, toliko smo prebukirani terminima i koli�ini ljudi da
postoje ljudi koji odlaze jer ne mogu da �ekaju.
u ovom trenutku, sve �to ljudi unose, unose sa ulica i to bi moglo biti pome�ano sa bilo �im �to
je potencijalno smrtno i ubiti vas,
i iz tog razloga bi voleli da smo u mogu�nosti da pru�imo ljudima zalihu heroina,
radili smo testiranja heroina, znamo kako radi, a i bezbednije je za ljude.
- Kada je me�unarodni Odbor za kontrolu narkotika objavio godi�nji izve�taj,
ubrzo nakon �to se InSite otvorio, pozvao je Kanadu da zatvori ovu ustanovu, i zapravo je govorio da
kr�i propise medunarodne kontrole droga.
Bilo kako bilo, izve�taj objavljen od strane Kanadske ***/AIDS pravne mre�e
otkrio je da to nije zapravo istina, i da ove ustanove mogu legalno da rade u okviru sistema medunarodne kontrole droga.
- Mislim da smo na pragu, nadam se dramati�ne socijalne promene u politikama vezanim za droge,
gde po�injemo da shvatamo neke stvari, i za 30 godina pogleda�emo unazad i re�i,
za�to smo ikada mislili da je prihvatljivo to �to smo radili ljudima koji su bolesni,
koji imaju te u�asne �ivote, a zapravo su pristojna ljudka bi�a koja se jako jako bore,
a mi smo im to �inili te�im i te�im, i te�im za njih da se promene.
- Ne radi se o tome da se govori da je ok ili promovisati kori��enje droga,
ve� se radi o bezbednosti i
znate, i da, jednostavno je spa�avanje �ivota. To je puno.
Daje vam �ansu, zar ne? U �ivotu. Hvala vam.
Subtitles: Re Generation