Tip:
Highlight text to annotate it
X
Scientific American Instant Egghead
Verovatno ste čuli različita objašnjenja
zašto lišće menja boju:
niže temperature,
manje dnevne svetlosti,
manje kiše.
Međutim, tačan odgovor je
manje dnevne svetlosti.
Temperature mogu da utiču na
intenzitet boje lista,
što ću uskoro objasniti,
ali manje dnevne svetlosti zapravo dovodi do promene boje.
Većina lišća sadrži hlorofil,
zeleni pigment,
koji započinje proces fotosinteze.
Hlorofil pomaže da se sunčeva svetlost, ugljendioksid i voda
pretvore u šećere, koji odlaze u grane i korenje
i hrane drvo.
Hlorofil se razlaže i dopunjava
tokom čitavog leta.
Međutim, kako se trajanje dnevne svetlosti skraćuje,
žile koje dovode vodu i hranljive sastojke do lista,
postepeno se zatvaraju.
Stari hlorofil nestaje,
a ne formira se novi.
Zelena boja bledi.
Žuti i narandžasti pigmenti,
koji su sve vreme tu,
postaju vidljivi.
Ali šta je sa crvenim bojama?
One se zapravo formiraju tokom jeseni.
Kako se žile zatvaraju, šećeri se skladište u listu.
Stupaju u reakciju sa drugim hemikalijama
da bi formirale crvene pigmente.
Setićete se, rekao sam da je intenzitet povezan sa temperaturom.
Ako su dani vedri a noći hladne,
više šećera će se skladiš***,
a crvene boje će biti intenzivnije.
Na kraju, suvlje jesenje vreme,
oslobađa hormon koji obaveštava drvo da pusti lišće.
U suprotnom, lišće bi iskoristilo vodu
koja je potrebna drvetu da održi korenje u životu tokom zime.
Dobro, a šta je sa zimzelenim drvećem?
Iglice su obložene voskom,
i manje su površine,
što smanjuje gubitak vode.
Takođe sadrže hemikaliju sličnu antifrizu,
da bi korenje i lišće
moglo da preživi zimu.
Sada kada znate naučno objašnjnje
za šareno jesenje lišće,
hajde da identifikujemo neke od njih:
hrastovi postaju crveni i braon;
beli orah postaje bronzan;
jasika i topola postaju zlatni i žuti;
šećerni javori postaju narandžasti;
crni javori postaju žuti;
i crveni javori postaju -- šta drugo? -- jarko crveni.
Za Scientific American Instant Egghead,
Ja sam Mark Fischetti.