Tip:
Highlight text to annotate it
X
Prevodilac: Maja Budisin Lukin Lektor: Mile Živković
Ajnštajn je rekao:
"Nikada ne razmišljam o budućnosti - dovoljno brzo stiže."
Naravno, bio je u pravu.
Danas sam tu da vas zamolim da razmislite
kako se budućnost dešava sada.
Tokom proteklih 200 godina, svet je iskusio
dva glavna talasa inovacija.
Prvo nam je industrijska revolucija
donela mašine i fabrike, pruge,
struju, putovanja avionom
i naši životi nikada više nisu bili isti.
Zatim nam je internet revolucija
donela kompjutersku moć, mreže podataka,
pristup bez presedana
informacijama i komunikaciji
i naši životi su se zauvek promenili.
Sada se suočavamo
sa drugom metamorfičnom promenom:
sa industrijskim internetom.
On spaja inteligentne mašine,
naprednu analitiku
i kreativnost ljudi na poslu.
To je brak umova i mašina.
I naši životi nikada više neće biti isti.
U svojoj trenutnoj ulozi, vidim izbliza
kako tehnologija počinje da preobražava
industrijske sektore od ogromnog značaja
za našu privredu i živote:
energiju, avijaciju, transport, zdravstvenu zaštitu.
Za ekonomiste je to vrlo neobično
i izuzetno uzbudljivo,
jer je ovaj preobražaj
snažan kao industrijska revolucija i više,
a pre industrijske revolucije
se nije govorilo o privrednom rastu.
Šta je taj industrijski internet?
Industrijske mašine su opremljene
sve većim brojem elektronskih senzora
koji će im omogućiti da vide, čuju, osećaju
mnogo više nego ikad pre,
stvarajući iscrpne količine podataka.
Sve sofisticiranije raščlanjavanje,
zatim ispitivanje svih podataka,
daje uvid koji nam omogućava
da upravljamo mašinama na potpuno nove načine,
mnogo efikasnije.
I to ne samo pojedine mašine,
već flote lokomotiva, aviona,
celokupnih sistema kao što su energetske mreže, bolnice.
To je optimizacija imovine i optimizacija sistema.
Naravno, elektronski senzori
su tu već neko vreme,
ali nešto se promenilo:
oštar pad cene senzora
i zahvaljujući napretku računarstva u oblaku
rapidno su se smanjili troškovi skladištenja
i obrade podataka.
Dakle, selimo se u svet
u kome su mašine sa kojim radimo
ne samo inteligentne, već brilijantne.
One su samosvesne, predskazujuće,
reaktivne i društvene.
To su mlazni motori, lokomotive, gasne turbine,
medicinski uređaji, koji s lakoćom komuniciraju
jedni s drugima i sa nama.
U tom svetu sama informacija
postaje inteligentna i dolazi nam
automatski kad nam je potrebna
bez potrebe da je tražimo.
Počinjemo da primenjujemo
širom industrijskog sistema
ugrađenu virtualizaciju,
višejezgarne procesore,
napredne komunikacije iz oblaka,
novu, softverski definisanu mašinsku infrastrukturu
koja omogućava da mašinska funkcionalnost
postane virtualizirana u softveru,
razdvajanjem mašinskog softvera od hardvera
i dopušta nam da daljinski i automatski
pratimo, upravljamo i nadograđujemo industrijska postrojenja.
Zašto bi nas se bilo šta od toga uopšte ticalo?
Pa, pre svega, to nam već dopušta
pomak prema preventivnom,
održavanju po potrebi,
što znači popravljanje mašina
neposredno pre nego što se pokvare,
bez gubljenja vremena
za servisiranje prema utvrđenom rasporedu.
A to nas dalje vodi prema
nuli neplaniranih ispada,
što znači da neće biti nijednog nestanka struje,
niti zakasnelog leta.
Dopustite mi da vam dam nekoliko primera
kako ove brilijantne mašine rade,
iako neki od primera mogu izgledati trivijalno,
neki su očigledno dublji,
ali će svi imati vrlo snažan uticaj.
Počnimo sa avijacijom.
Danas 10 posto svih
otkazanih i zakasnelih letova
nastaje usled nepredvidljivosti u održavanju.
Neočekivano nešto krene loše.
Rezultat toga je 8 milijardi dolara troškova
za avio industriju na globalnom nivou svake godine,
da ne spominjem uticaj na sve nas:
stres, neprijatnosti,
propušteni sastanci dok bespomoćno sedimo
na aerodromu.
Kako može industrijski internet ovde pomoći?
Razvili smo preventivni sistem za održavanje
koji se može instalirati na svaki avion.
On se sam uči i može da predvidi pitanja
koja bi čovek propustio.
Dok je avion u letu
komuniciraće sa tehničarima na terenu.
Do sletanja oni će već znati
ako nešto treba da se servisira.
Samo u SAD-u ovakav sistem može da spreči
više od 60.000 kašnjenja i otkazivanja svake godine,
pomažući da 7 miliona putnika
stigne do svojih odredišta na vreme.
Ili uzmimo zdravstvo.
Danas, medicinske sestre prosečno potroše
21 minut po smeni
u potrazi za medicinskom opremom.
To izgleda trivijalno, ali to je manje vremena
posvećenog pacijentima.
Medicinski centar Svetog Luke u Hjustonu u Teksasu,
koji je primenio industrijsku internetsku tehnologiju
za elektronski nadzor i povezivanje
pacijenata, osoblja i medicinske opreme,
smanjio je vreme smenjivanja kreveta
za skoro jedan sat.
Ako vam je operacija potrebna, jedan sat je bitan.
To znači da se više pacijenata može lečiti
i više života spasiti.
Drugi medicinski centar, u državi Vašington,
isprobava aplikaciju kojom
se medicinski snimci iz gradskih skenera i magnetne rezonance
analiziraju u oblaku
da bi se razvijala bolja analitika
po nižoj ceni.
Zamislite pacijenta
koji je pretrpeo tešku traumu,
i potrebna mu je pažnja nekoliko stručnjaka:
neurologa, kardiologa
i hirurga ortopedije.
Ako svi oni mogu momentalno i simultano da pristupe
skenerima i snimcima,
moći će da pruže bolju zdravstvenu zaštitu brže.
Dakle, sve to se pretvara u bolje zdravstvene ishode,
ali takođe doprinosi znatnim ekonomskim koristima.
Ako bi se samo za 1 posto smanjile postojeće neefikasnosti
moglo bi se uštedeti više od 60 milijardi dolara
u svetskoj zdravstvenoj industriji,
a to je samo kap u moru
upoređujući sa onim šta bi trebalo da uradimo da bi zdravstvo
bilo pristupačno na održivoj osnovi.
Sličan napredak se događa u energetici,
uključujući obnovljive energije.
Vetroelektrane opremljene novim daljinskim praćenjima i dijagnostikama
koje omogućavaju turbinama da razgovaraju jedna s drugom
i da koordinirano prilagođavaju visinu svojih lopatica,
u zavisnosti od toga kako vetar duva,
sada proizvode struju po ceni
nižoj od 5 centi po kilovatu na sat.
Pre 10 godina je taj trošak bio 30 centi,
šest puta viši.
Spisak se produžava i narašće brzo,
jer industrijski podaci sada rastu eksponencijalno
i do 2020. će iznositi preko 50 posto
od svih digitalnih informacija.
No, ne radi se samo o podacima, pa ću se prebaciti
i reći vam kako to već sad utiče
na svakodnevne poslove,
jer ovaj novi talas inovacija
donosi nove alate i aplikacije
koje će nam omogućiti saradnju
na pametniji i brži način,
čineći naše poslove ne samo efikasnijim
već i smislenijim.
Zamislite odgovarajućeg inženjera koji u vetroelektrani
sa ručnog uređaja govori
koje turbine je potrebno servisirati.
Na njoj već postoje rezervni delovi,
jer su problemi bili dijagnostikovani unapred.
Ukoliko joj se pojavi neočekivani problem,
isti ručni uređaj će joj omogućiti
komuniciranje s kolegama na servisu,
predočiće im ono što ona vidi,
prenoseći podatke koji rade preko dijagnostike,
a oni mogu da emituju video snimke koji će je voditi,
korak po korak, kroz bilo kakav složen postupak,
potreban da se mašine vrate u pogon.
Njihova interakcija se dokumentuje
i čuva u pretraživoj bazi podataka.
Zaustavimo se i promislimo o tome za minutu,
jer je to vrlo važna stvar.
Ovaj novi talas inovacija iz temelja
menja način na koji radimo.
I znam da će mnoge od vas zabrinuti mogući uticaj inovacije na poslove.
Nezaposlenost je već visoka,
a uvek postoji strah da će inovacija uniš*** radna mesta.
Inovacija je ta što remeti.
No, dopustite mi da naglasim dve stvari.
Prvo, već smo preživeli
mehanizaciju poljoprivrede, automatizaciju industrije
i zapošljavanje je poraslo,
jer je inovacija vezana za rast.
Ona čini proizvode pristupačnijim.
Stvara novu potražnju, nova radna mesta.
Drugo, postoji bojazan da će u budućnosti
biti prostora samo za inženjere,
naučnike podataka i druge visoko-specijalizovane radnike.
Verujte mi da sam se kao ekonomista takođe uplašio.
Ali razmislite:
baš kao što dete može lako da shvati
kako radi Ajped,
tako će nova generacija mobilnih i intuitivnih
industrijskih aplikacija olakšati život
radnicima svih nivoa veštine.
Radnik će u budućnosti biti više nalik "Ajron menu"
nego Čarliju Čaplinu iz "Modernog vremena".
I sigurno će se pojaviti novi visoko-kvalifikovani poslovi:
mehanički digitalni inženjeri koji razumeju
i mašine i podatke;
menadžeri koji razumeju svoju industriju
i analitiku i koji mogu da reorganizuju poslovanje
i najviše pridobiju tehnologijom.
No, vratimo se korak nazad.
Pogledajmo širu sliku.
Postoje ljudi koji tvrde da je današnja inovacija
vezana za društvene medije i glupe igre,
sa snagom preobražaja koja nije ni blizu onoj
industrijske revolucije.
Kažu da su sve inovacije za povećanje rasta
iza nas.
I svaki put kad to čujem, ne mogu se oteti dojmu
da je čak i u kameno doba,
morala postojati grupa pećinskih ljudi
koji su sedeći oko vatre jednog dana,
vrlo prgavog izgleda,
gledali sa neodobravanjem na drugu grupu pećinskih ljudi
koji su kotrljali kameni točak uz i niz breg,
govoreći jedni drugima:
"Da, taj točak jeste
kul igračka, ali u poređenju sa vatrom,
neće imati uticaja.
Velika otkrića su iza nas ".
(Smeh)
Ova tehnološka revolucija
je jednako inspirativna i preobražajna
kao bilo šta što smo ikada videli.
Ljudska kreativnost i inovativnost su nas uvek gonile napred.
Kreirale su radna mesta.
Podigle su životne standarde.
Učinile su naše živote
zdravijim i vrednijim.
A novi talas inovacija
koji počinje da se širi industrijom
nije drukčiji.
Samo u SAD-u bi industrijski internet
mogao podići prosečne prihode za 25 do 40 posto
u idućih 15 godina,
podsticanjem rasta po stopama neviđenim već dugo vremena,
i dodavanjem između 10 i 15 biliona dolara globalnom BDP-u.
To je iznos celokupne današnje američke privrede.
Ali ovo nije preuranjen zaključak.
Tek smo na početku ove transformacije
i biće prepreka za probijanje,
smetnji za savlađivanje.
Moraćemo ulagati u nove tehnologije
i prilagoditi organizacije i menadžerske prakse.
Trebaće nam robustan pristup sajber obezbeđenju
koji š*** osetljive informacije i intelektualnu svojinu
i daje zaštitu kritičnoj infrastrukturi od sajber napada.
I obrazovni sistem će morati da se razvija
da bi opremio studente pravim veštinama.
To neće biti lako,
ali će biti toga vredno.
Ekonomski izazovi s kojima se suočavamo su teški,
ali dok prolazim fabrikom
i vidim kako ljudi i brilijantne mašine
postaju međusobno povezani
i kakva je to razlika
u bolnici, na aerodromu,
u elektroenergetskom postrojenju, nisam samo optimističan,
već i entuzijastičan.
Ova nova tehnološka revolucija je pred nama.
Dakle, razmišljajte o budućnosti - biće ovde uskoro.
Hvala vam.
(Aplauz)