Tip:
Highlight text to annotate it
X
Rasklapanje LCD Monitora
Rasklapanje LCD Monitora, tečni kristali, providne elektrode i minijaturni tranzistori
Rasklapanje LCD Monitora, tečni kristali, providne elektrode i minijaturni tranzistori treca serija engineerguy videa
Ovaj monitor koristi tečne kristale za prikaz slike.
Zapanjuje me kako ovo radi!
Pokazaću vam.
Počnimo od pozadine ekrana.
Ako pogledate ovde, videćete red LED dioda pri dnu – pozadinsko osvetljenje.
Ovo su jedina svetla u monitoru!
Zatim cu postaviti nešto što se zove „optički sistem“ koji izjednačava intenzitet svetla preko celog ekrana.
Prvi sloj omogućava lepu izjednačenu belu pozadinu za svetlo.
Sledeći deo se naziva „ploča za usmeravanje svetla“.
Vidite da je prekrivena tačkicama.
Svetlost se od LED dioda širi celom površinom i pri tome se reflektuje, sve dok ne pogodi neku od tačkica.
Tačkice omogućavaju da se neki od svetlosnih zraka probiju napolje.
Zatim inženjeri postavljaju sloj difuzne membrane. Ona pomaže da se eliminiše tačkasta struktura od ploce za usmeravanje svetla.
Zatim dolazi sloj prizme.
Primetićete da je površina pod ovim slojem mnogo svetlija nego tamo gde ga nema.
Dakle, sada kad postavimo poslednji sloj difuzne membrane, imamo veoma izjednačeno osvetljenu površinu i to sve od samo jednog reda LED dioda na dnu.
Pozadinsko svetlo je uvek uključeno kad ekran radi, ali ono što kontroliše ono sto vidimo je ovo parče stakla. Ono funkcioniše kao blenda.
Na zadnjoj i prednjoj strani ovog stakla nalaze se dva sloja polarizatora (optičke rešetke).
Oni su čvrsto spojeni sa staklom, ali dopustite mi da vam to prikažem sa dva sloja koja ja imam.
Ako položim ovaj sloj na optički sistem, videćete da propušta svetlost.
Ako položim i drugi sloj preko njega, videćete da svetlost takođe prolazi.
Ali ako gornji sloj zaokrenem za tačno 90 stepeni, videćete da svetlost nestaje.
Donji sloj stvara polarizovanu svetlost koja će moći da prođe kroz drugi polarizator samo ako se postavi pod određenim uglom.
Kod ovog LCD ekrana prednji polarizator se naravno ne rotira – kod ovog ekrana nema pomičnih delova osim prekidača i tastera!
Ono što radimo umesto rotiranja polarizatora jeste da postavimo polarizatore pod uglom od 90 stepeni (konfiguracija koja ne propušta svetlost), a zatim, ako zelimo da svetlost prođe, “uvrnemo” svetlost u staklu između polarizatora za 90 stepeni.
Kako?
Ovo parče stakla koje izgleda sasvim jednostavno, obavlja svu “magiju”.
Uključiću ga opet i videćete da se slika ponovo pojavljuje.
Prosto obožavam ovo!
To je ustvari sendvič staklo.
Inženjeri popunjavaju prostor između staklenih ploča sićušnim staklenim perlicama (da bi ih odvojili) i organskim molekulima poznatim kao tečni kristali.
Ovi kristali imaju interesantnu osobinu da ne propuštaju svetlost jednako duž obe ose.
Na površinama oba stakla su formirani paralelni žljebovi tako da formiraju prav ugao jedni u odnosu na druge.
Molekuli izmedju se orijentišu u predivnu spiralu.
Kada pozadinsko svetlo prođe kroz prvi polarizator i prodre u „sendvič“, tečni kristali ga zarotiraju tako da može da prodre i kroz drugi polarizator.
Ovo je tzv. normalno belo stanje.
Pobuđivanjem kristala električnim poljem, orijentišemo ih uzdužno.
Sada tečni kristali ne rotiraju svetlost koja prođe kroz prvi polarizator i ona ne može da prodre i kroz drugi polarizator.
Ovo je tzv. normalno crno stanje.
Sada kad možemo da kontrolišemo prodor svetla kroz staklo, kako dobijamo boju?
Hajde da pogledamo deo stakla detaljnije.
Kontrolišući napon između ovih providnih elektroda, kontrolišemo i intenzitet svetla koje prodire.
Opisaćemo detaljnije staklene ploče.
Hajde da istražimo deo ekrana gde se moj rukav graniči sa zlatnom pozadinom.
Ako uvećamo videćete da je sačinjen od piksela.
Ako isključim sliku i pozadinsko svetlo, možete videti da ekran sadrži crvene, zelene i plave delove.
Ovo su pod-pikseli. Crveni, zeleni i plavi zajedno čine piksel.
U „sendviču“, pikseli su jednostavno obojene pločice koje preklapaju providne elektrode.
Pločice formiraju RGB (Red Green Blue – Crveno Zeleno Plavo) strukturu. Mi podešavamo „blendu“ iza svakog pod-piksela tako da u kombinaciji oforme određenu boju.
Na primer, da dobijemo plavu boju moje košulje, podešavamo crveni pod-piksel na 12 procenata maksimalne jačine, zeleni na 21 i plavi na 50 procenata.
I sada poslednji bitan detalj u „sendviču“. Na zadnjoj ploči inženjeri nanose sićušne uređaje zvane tanki film tranzistori.
Zato ovakve ekrane često nazivaju TFT.
Svaki pod-piksel ima tranzistor koji ga kontroliše.
Ovaj tranzistor koji vidite ovde funkcioniše kao prekidač koji omogućava ekranu da se osvežava red po red.
Dovodeći napon na određeni red, dok su drugi bez istog, omogućavamo da svaki pod-piksel u tom redu primi video informaciju koja dolazi sa vrha ekrana.
Samo jedan red može da primi informaciju u jednom trenutku, ali se sve dešava toliko brzo da vaš mozak promene vidi kao jasnu sliku.
Kakva neverovatna naprava.
I naravno tehnologija koja je omogućila prenosive računare. Zamislite laptopove, mobilne telefone i tablet računare bez lakih ekrana.