Tip:
Highlight text to annotate it
X
Iz daleka lici na sliku, jedno ekolosko umetnicko delo,
pa ipak to je zivi organizam koji dise,
zeleni zid ili vertikalna basta sa raznim vrstama biljaka.
Gde je postavljena ova zelena scena?
U poslovnici Narodne banke.
Iza nas se nalazi vertikalna basta velicine 20 m²
i sastoji se od oko 500 biljaka.
Tu su razlicite vrste paprati i razno sobno bilje.
Zid je pricvrscen na metalnu konstrukciju koju cini 5 razlicitih panela i geotekstila koji drze biljke.
Zalivanje biljaka se obavlja automatski,
a oticaj se vrsi preko jedne posebne cevi koja se zavrsava u kanalizaciji.
Rec je o ekosistemu koji ne dodiruje tlo.
Ne postoji zemlja- ova vertikalna basta koristi hidroponski sistem uzgoja,
dakle, ovih 500 biljaka zalivanjem dobija neophodne hranljive materije.
Zbog toga su nega i odrzavanje najbitniji za njihov opstanak.
Prednosti su mnogostrane, a kao najbitnije bih izdvojio preciscavanje atmosfere
od razlicitih hemijskih supstanci, kao sto su formaldehid, nikotin,
koje postoje u svakom zatvorenom prostoru.
Zatim obogacenje atmosfere kiseonikom i relativnom vlaznoscu,
smanjenje buke, ali i stresa kod zaposlenih
i klijenata koji se nalaze u tom prostoru.
Jedinstvena prilika za sve nas koji zivimo u velikim urbanim centrima,
da se priblizimo prirodi.
Medjutim, postoje i mnoge druge prednosti.
Zeleni zid funkcionise i kao prirodna ventilacija.
Temperatura se snizava, a povecava se produktivnost.
Istrazivanja su pokazala da su u jednom zelenom zdravom okruzenju
zaposleni manje izlozeni stresu i daju bolje rezultate.
Pruzamo drugaciju atmosferu nego u tradicionalnoj filijali,
nudeci tako klijentu jednu drugaciju sliku, koja nije nacinjena samo od cementa.
Zelenilo pomaze da se opustimo i mi od stresa na poslu,
ali doprinosi i da se klijenti osecaju ugodnije.
Ideja zelenog zida potice iz Pariza od botanicara Patrik Blanka.
Ogromna vertikalna basta od 800 m² u muzeju Branli,
gde se nalazi 150 razlicitih vrsta biljaka, nosi njegov potpis.
Patrik tvrdi da se zidovi mogu preobratiti u zivi prostor.
U monotonom sivilu cementa takvi ekosistemi podsecaju
da nada i zelenilo jos uvek postoje.