Tip:
Highlight text to annotate it
X
Česta je izreka da slonovi nikada ne zaboravljaju,
ali ove veličanstvene životinje su više od ogromnih pokretnih hard diskova.
Što više otkrivamo o slonovima,
više se čini da je njihova impresivna memorija
samo jedan aspekt njihove neverovatne inteligencije
koja ih čini jednim od najdruštvenijih, najkreativnijih
i najdobroćudnijih stvorenja na planeti.
Za razliku od mnogih izreka, ova o memoriji slonova
naučno je tačna.
Slonovi znaju svakog člana u svom krdu,
sposobni su da prepoznaju do 30 drugova vizuelno ili po mirisu.
To je od velike pomoći tokom migracija
ili susreta sa drugim, potencijalno neprijateljski nastrojenim slonovima.
Oni takođe memorišu i prepoznaju određene znakove koji signaliziraju opasnost
i mogu da se sete važnih lokacija, dugo nakon što su ih posetili.
Ali sećanja koja nisu u vezi sa preživljavanjem su najfascinantnija.
Slonovi ne memorišu samo članove svoga krda
već i druga stvorenja koja su na njih ostavila snažan utisak.
U jednom slučaju, dva cirkuska slona koja su kratko vremena nastupala zajedno
radovala su se nakon što su se ponovo srela nakon 23 godine.
Ovakvo prepoznavanje nije ograničeno samo na njihovu vrstu.
Slonovi su takođe nakon nekoliko decenija prepoznali ljude sa kojima su bliski.
Sve ovo ukazuje na to da memorija slonova seže dalje od reakcije na stimulus.
Gledajući unutar njihovih glava, možemo videti zašto.
Slon se razmeće najvećim mozgom među kopnenim sisarima,
kao i impresivnim encefalizacijskim količnikom.
To predstavlja veličinu mozga u odnosu na onu koju očekujemo
u skladu sa veličinom tela životinje,
a kod slona je ona visoka skoro kao kod šimpanzi.
I bez obzira na daleko rodstvo,
konvergentna evolucija napravila ga je neverovatno sličnim ljudskom mozgu,
sa istim brojem neurona i sinapsi
i veoma razvijenim hipokampusom i cerebralnim korteksom.
Hipokampus koji je usko povezan sa emocijama potpomaže sećanja
tako što pretvara značajna iskustva u dugoročna sećanja.
Sposobnost da razazna ovaj značaj čini memoriju slona
kompleksnom i prilagodljivom sposobnošću daleko iznad pamćenja napamet.
To je ono što slonovima koji su u maldosti preživeli sušu
dozvoljava da u odraslom dobu prepoznaju znake upozorenja,
zbog čega klanovi sa starijim matrijarhom imaju veće šanse da prežive.
Nažalost, isto to čini da slonovi, zajedno sa još nekoliko vrsta životinja,
pate od posttraumatskog stresnog poremećaja.
S druge strane, cerebralni korteks omogućuje rešavanje problema,
što slonovi pokazuju na mnogo kreativnih načina.
Takođe, oni probleme rešavaju kooperativno,
ponekada čak i pređu naučnike ili izmanipulišu svoje partnere.
Shvataju osnove aritmetike jer znaju relativno stanje
voća u dve korpe nakon višestrukih izmena.
Retka kombinacija memorije i sposobnosti rešavanja problema
može objasniti neke od najpametnijih ponašanja slonova,
ali ne može objasniti neke stvari koje smo tek počeli da otkrivamo
o njihovim mentalnim životima.
Slonovi komuniciraju koristeći sve od jezika tela i vokalizacije
do infracrvenih tutnjava koje se mogu čuti kilometrima daleko.
Njihovo razumevanje sintakse ukazuje na to da oni imaju sopstveni jezik i gramatiku.
Ovaj smisao jezika može ići dalje od jednostavne komunikacije.
Slonovi stvaraju umetnost tako što pažljivo biraju i kombinuju
različite boje i elemente.
Oni isto mogu da prepoznaju 12 različitih muzičkih tonova i da ponove melodije.
I da, postoji bend slonova.
Ali verovatno najiznenađujuća stvar u vezi sa slonovima
je sposobnost još važnija od pameti:
njihov osećaj za empatiju, altruizam i pravdu.
Slonovi su jedine životinje koje oplakuju preminule,
imaju rituale sahrane i vraćaju se da posete grobove.
Takođe pokazuju zabrinutost za druge vrste.
Jedan slon je odbio da spusti panj u rupu
u kojoj je spavao pas,
dok slonovi koji naiđu na povređene ljude ponekad čuvaju stražu
i nežno ih teše svojom surlom.
S druge strane, napadi slonova na sela
obično su se dešavali odmah nakon velikih lovokrađa
što ukazuje na promišljenu osvetu.
Ako uzmemo u obzir sve ove dokaze,
zajedno sa činjenicom da su slonovi jedna od retkih vrsta
koje mogu prepoznati svoj odraz u ogledalu,
teško je pobeći od zaključka
da su slonovi svesna, inteligentna i emocionalna bića.
Nažalost, tretiranje slonova se ne odražava na ovo
jer su oni meta razaranja staništa u Aziji, krivokrađe slonovače
u Africi i maltretiranja u zarobljeništvu širom sveta.
S obzirom na to šta znamo o slonovima
i šta nastavljaju da nam otkrivaju u vezi sa inteligencijom kod životinja,
bitnije je nego ikada da se postaramo
da ono što engleski pesnik Džon Don opisuje kao veliko "remek-delo prirode"
ne nestane sa svetskog platna.