Tip:
Highlight text to annotate it
X
Na Svetski dan borbe protiv droga 2011. godine,
Ëlanovi Evropske inicijative za unapreenje politika prema drogama (EDPI)
organizovali su medijske dogaaje u pet zemalja
pitajuÊi i raËunajuÊi troökove za poslednjih 50 godina
globalnog rata protiv droga
ûeleÊi da istraûe njegove alternative.
Oh! Naûalost, neko ovde poseduje neöto!
Ti izgledaö kao neko ko poseduje drogu!
Daj mi da ti pogledam dûepove!
Ove, 2011. godine je 50. godiönjica
Jedinstvene konvencije Ujedinjenih Nacija o opojnim drogama iz 1961.
Ti izgledaö kao osoba koja poseduje drogu.
Daj da vidim öta imaö u dûepovima! Daj da vidim öta imaö u dûepovima!
Tri godine zatvora, gospodine!
Globalni rat protiv droga se vodi veÊ 50 godina
a ne spreËava dugoroËan trend poveÊanog snabdevanja i upotrebe droga.
On zapravo stvara mnoge od problema protiv kojih bi trebalo da se bori.
To nije samo neuspeh, veÊ je i aktivno kontraproduktivan!
Ovde imamo 80 miliona poljskih zlota
koji su baËeni u blato godiönje,
zbog rata protiv droga u naöoj zemlji.
I ova öteta koja je naneta je, preko svake mere, veÊa od ötete koju Ëine droge same po sebi.
Moramo zapamtiti da je u 90% slucajeva upotreba droge neproblematiËna.
Rat protiv droga potkopava internacionalni razvoj i bezbednost.
Novac koji je napravljen ilegalnom trgovinom obezbeuje finansiranje
paramilitarnih snaga i teroristiËkih grupa.
U Afganistanu, rat protiv droga je vrlo realan...
U dûunglama Kolumbije su ratovi i krvoproliÊe.
U Meksiku je od 2006. godine bilo 30 000 mrtvih,
30 000 ljudi je ubijeno, öto je direktan rezultat konflikata vezanih za drogu i nasilje.
Droga nije prestala da prolazi kroz Meksiiko,
ona su i dalje tamo!
Javlja se zagaenje i krËenje öuma.
Vazduöno prskanje pesticidima,
skoro da uopöte nije imalo uticaja na nivo proizvodnje, na duûe periode,
a ipak je zagadilo zemljiöte i plovne puteve.
Dakle, uniötite useve koke u jednoj oblasti...
oni je samo uzgajaju na nekom drugom podruËju.
Da bi to uradili, oni moraju da poseku deo öume, da bi je sadili,
i to ne smanjuje proizvodnju.
Proizvodnja kokaina je viöe nego odrûala korak sa potraûnjom.
Rat protiv droga stvara krivicna dela i bogati kriminalce.
U Velikoj Britaniji, 50% imovinskih krivicnih dela
poËinjeni su od strane onih koji su heroinski ili kokainski zavisnici.
Prohibicija je podstakla razvoj najveÊeg svetskog trûiöta ilegalne robe,
sa prometom veÊim od 200 milijardii evra godiönje.
Ako ne ûele poruku, onda ûele novac!
Postoji ekonomska cena, u smislu direktnog rashoda kod sprovoenja zakona o drogama,
gde se izmeu 70 i 100 milijardi evra, ili ekvivalent, godiönje potroöi na sprovoenje rata protiv droga, na globalnom nivou.
Policija koristi svoje resurse protiv posedovanja i upotrebe droga.
Njihovi podaci pokazuju da je 42% finansijskih sredstava
kriminalizacije vezano za kanabis.
Niko vam ne moûe reÊi taËno troökove rata protiv droga u Norveökoj.
Policija koristi najmanje 6, 7 ili 8 hiljada Kruna,
60-70 miliona eura svake godine.
Postoji malo evaluacija politika prema drogama u Norveökoj,
ävedskoj, ili drugim nordijskim zemljama.
Da vam pojednostavim, na osnovu sopstvenih iskustava ne mogu vam reÊi
öta je dobro proizaölo iz ovih napora.
Ali su ötete reûima dobro dokumentovane.
Znamo da ne Ëini niöta dobro, a moûe mnogo da naudi.
UNAIDS, organizacija za borbu protiv AIDS-a
je procenila da nam je potrebno 2.2 milijarde na globalnom nivou,
da pruûimo usluge smanjenja ötete, u smislu programa zamene igala
i lekova za celu globalnu populaciju injektirajuÊih korisnika droga.
U ovom trenutku, troöimo oko 0.1 milijarde.
Mi znamo da programi smanjenja ötete funkcioniöu, spaöavaju ûivote, i ötite zdravlje.
Mi troöimo 100 milijardi godiönje podrûavajuÊi zakone
koji stvaraju probleme za ove korisnike droga, na prvom mestu.
Rat protiv droga preti javnom zdravlju,
öiri bolesti i prouzrokuje smrt.
Kazneni pristup koji se sprovodi
poveÊava rizike vezane za upotrebu droga.
Moûda je jedna od najgorih Ëinjenica vezanih za injektirajuÊe korisnike droga,
epidemija ***-a i Hepatitisa meu ovim korisnicima.
Rat protiv droga promoviöe stigmatizaciju i diskriminaciju.
Postoje neke vrlo dramatiËne statistike u SAD...
da su muökarci afro-amerËke populacije hapöeni na osnovu prijava za drogu
13 puta ceöce u odnosu na bele muökarci
i to nema veze sa nivoom upotrebe droga meu ovim populacijama kada se uporede.
O ljudima sa bolestima zavisnosti-
da li je njihovo mesto u zatvorskom setingu,
ili u programima leËenja?
Da li je zaista potrebno da se toliko njih tamo smesti,
öto je rezultat trenutne politike?
Zar ne treba da ih razmotrimo i okrenemo se
leËenju i prevenciji, kako bi prevaziöli stigmatizaciju?
U mnogim zemljama, napori u kontralisanju droga vodili su uûasnim kröenjima Povelje o ljudskim pravima:
muËeni su od strane policije, masovno su ih zatvrali, pogubljivali i vansudski ubijali,
proizvoljno liöavali slobode, kao i uskraÊivali osnovne zdravstvene servise.
Korisnici droga su poslati u tzv. centre za leËenje,
koji se zovu "centri za leËenje zavisnosti", ali oni ne sprovode leËenje.
To su praktiËno kampovi za prinudni rad.
Oko 1,000 ljudi godiönje je pogubljeno zbog prekröaja vezanih za droge.
Ni jedna vlada ili internacionalno telo nije realno izracunalo ove troökove
niti videlo uzor u alternativi.
Kampanja je "Izracunajmo troökove", koju cete, nadam se, podrûati,
i da Êe je vaöa zemlja podrûati,
kao i svaka druga volonterska organizacija zabrinuta za ljudska prava,
mir, preûivljavanje i razvoj da Êe nas podrûati takoe.
sa zahtevom da to istaûivanje bude uraeno.
Mi moramo da izracunamo troökove, moramo u potpunosti razumeti
koliko nas rat protiv droga koöta
i öta bolje moûemo uraditi sa tim novcem.
Bivöi predsednici, bivöi generalni sekretari Ujedinjenih Nacija,
velike figure sveta biznisa i drugi...
svi vam govore istu stvar!
Ovo viöe nije marginalna stvar.
Ovo je veliki deo redovne i javne politiËke rasprave.