Tip:
Highlight text to annotate it
X
Mozak je centar svih naših misli,
snova,
emocija
i sećanja.
To je ono što nas čini onim što jesmo.
Ali još uvek ima puno toga što ne znamo o mozgu.
Naučnici godinama pokušavaju
da razumeju ljudski mozak
koristeći tehnologije poput EEG i magnetne rezonance,
kod kojih se mozak skenira spolja.
Ali šta ako bismo mogli da pogledamo unutar ljudskog mozga
i posmatramo ga kako radi?
Pa, sada to i možemo
tako što gledamo mozgove ljudi
koji već idu na operacije iz kliničkih razloga,
poput lečenja epilepsije.
Epilepsija je bolest
kod koje neispravan deo mozga
počne spontano da radi bez ikakvog očiglednog razloga.
To je poput zemljotresa
ali u vašoj glavi.
Ne može se unapred znati
kada će se desiti napad,
tako da uvek postoji rizik
da pacijent nenadano izgubi kontrolu.
Postoje lekovi protiv epilepsije,
ali oni ne funkcionišu uvek.
Neki pacijenti koji ne reaguju dobro na lekove
mogu da se podvrgnu drugačijem tretmanu
pri kojem se taj neispravan deo mozga,
deo koji prouzrokuje napade,
hirurški odstrani.
Izazov je znati koji deo treba da se odstrani.
Kako otkriti koji deo mozga je neispravan?
Kako bi se pronašlo tačno mesto početka napada,
doktori ugrađuju elektrode direktno u mozak pacijenta
oko potencijalnog centra napada.
Pacijent onda ostaje nekoliko dana u bolnici,
čekajući da dobije napad
dok elektrode neprekidno snimaju
aktivnost unutar mozga pacijenta.
Da, sada želimo da pacijent dobije napad
kako bi doktori iskoristili ugrađene elektrode
da ga izmere i saznaju njegovo tačno poreklo.
Nakon što se doktori uvere odakle napadi
potiču iz mozga,
elektrode se mogu izvaditi.
Sada znaju koji deo mozga mogu da odstrane
kako bi izlečili pacijenta.
Ove moždane elektrode mogu nam reći
više od toga gde se dešavaju napadi.
Zavisno od toga gde u mozgu doktori stave elektrode,
možemo pitati šta mozak radi.
Ponekad pronađemo jednu ćeliju koja krene da puca od aktivnosti
svakog puta kada pacijent vidi određenu sliku,
na primer, sliku Merilin Monro.
Svakog puta kada pacijent vidi Merilin Monro,
određene ćelije u mozgu reaguju.
Sada možete znati kada pacijent misli o Merilin Monro
samo iz slušanja ovih ćelija kako reaguju.
Kada nađemo jednu ili više ovih ćelija kod svakog pacijenta
onda možemo da radimo svakakve super stvari.
Na primer, možemo povezati elektrodu koja snima
sa kursorom na ekranu
i pacijent može da pomera kursor levo ili desno
tako što misli o različitim stvarima.
Ovo može pomoći ljudima
koji su izgubili mogućnost pomeranja ruku,
poput ljudi sa povredama kičmene moždine, ili ranjenih vojnika
tako što će kontrolisati prostetičku ruku
direktno svojim mozgom.
Naš mozak je sjajna sprava
koja može da predvidi budućnost.
Na primer, sada svi možemo znati
koja reč će se javiti na kraju ove...
rečenice.
Mozak može da rešava komplikovane probleme,
zamisli ceo univerzum
i shvati ideje poput beskonačnosti
ili jednoroga.
Mozak proizvodi kompleksna osećanja poput ljubavi ili ljubomore
on nas čini kreativnim i radoznalim,
a čak može i da razmišlja o sebi samom.
A mozak je organ kojim proučavamo mozak.
Mislim da je mozak najlepši organ u našem telu,
ali onda se zapitam:
"Koji organ me tera da pomislim to?"